Obračun troška po FIFO metodu
Trošak prodate robe i preostala zaliha po metodu FIFO iz nabavnih partija sa različitim cenama; poređenje sa prosečnom ponderisanom cenom i LIFO.
Nabavna vrednost prodate robe je iznos koji ste platili za trgovačku robu prodatu u nekom periodu i računa se formulom: zaliha na početku perioda + neto nabavke u periodu − zaliha na kraju perioda. Neto nabavka se dobija kada se nabavnoj vrednosti dodaju troškovi nabavke poput prevoza, a oduzmu povraćaji dobavljaču i popusti. Ovaj alat istovremeno izračunava nabavnu vrednost prodate robe, vrednost robe raspoložive za prodaju, bruto dobit od prodaje, bruto maržu i obrt zaliha; svi iznosi se unose bez PDV-a.
Net alış = Dönem içi alışlar + Alış giderleri − Alış iadeleri ve iskontoları Satışa hazır mal = Dönem başı stok + Net alış Satılan malın maliyeti = Satışa hazır mal − Dönem sonu stok Brüt satış kârı = Net satışlar − Satılan malın maliyeti Brüt kâr marjı = Brüt satış kârı ÷ Net satışlar × 100 Stok devir hızı = Satılan malın maliyeti ÷ ((Dönem başı stok + Dönem sonu stok) ÷ 2)
Nabavna vrednost prodate robe (skraćeno NVPR) je nabavni trošak, a ne prodajna cena robe koju ste prodali u određenom periodu. To je prva stavka koja se oduzima od prometa pri obračunu dobiti: ako ste u mesecu prodali za 210.000 ₺, a ta roba vas je koštala 140.000 ₺, bruto dobit pre odbitka troškova poput zakupa i plata iznosi 70.000 ₺.
Zbir nabavki u periodu nije nabavna vrednost prodate robe. Ako ste tokom meseca kupili robu za 150.000 ₺, a deo je ostao na polici, preostali deo nije trošak ovog meseca nego zaliha koja se prenosi u sledeći. Zaliha na početku i na kraju perioda u formuli služe upravo da isprave tu razliku.
Market je tromesečje započeo sa zalihom od 40.000 ₺, tokom tromesečja kupio je robu za 150.000 ₺, za te nabavke platio 5.000 ₺ prevoza i vratio dobavljaču robu u vrednosti od 3.000 ₺. Popisom na kraju tromesečja na policama je utvrđena roba u vrednosti od 52.000 ₺. Neto prodaja iznosi 210.000 ₺.
| Stavka | Obračun | Iznos |
|---|---|---|
| Zaliha na početku perioda | 40.000 ₺ | |
| + Neto nabavka | 150.000 + 5.000 − 3.000 | 152.000 ₺ |
| = Roba raspoloživa za prodaju | 40.000 + 152.000 | 192.000 ₺ |
| − Zaliha na kraju perioda | popis | 52.000 ₺ |
| = Nabavna vrednost prodate robe | 192.000 − 52.000 | 140.000 ₺ |
| Bruto dobit od prodaje | 210.000 − 140.000 | 70.000 ₺ |
| Bruto marža | 70.000 ÷ 210.000 | %33,33 |
| Obrt zaliha | 140.000 ÷ ((40.000 + 52.000) ÷ 2) | 3,04 puta |
U tromesečju se zaliha obrnula 3,04 puta, odnosno roba na polici prodavala se u proseku za 30 dana. Da biste obrt videli na godišnjem ili mesečnom nivou i u danima, u alat za izračunavanje obrta zaliha unesite nabavnu vrednost prodate robe dobijenu na ovoj stranici.
Jedina stavka u formuli koja se ne može proceniti je zaliha na kraju perioda, a ona najviše utiče na rezultat: ako pri popisu upišete 5.000 ₺ robe manje, nabavna vrednost prodate robe ispadne 5.000 ₺ veća, a dobit 5.000 ₺ manja. Zaliha na kraju perioda dobija se tako što se količine utvrđene popisom poslednjeg dana perioda pomnože sa jediničnom nabavnom cenom i saberu. Za popis artikal po artikal pripremljen je šablon za popis magacina, a za potpisani zapisnik zapisnik o popisu zaliha.
Ako ste isti artikal tokom perioda kupovali po različitim cenama, „jedinična nabavna cena“ nije jedan broj, a vrednovanje preostale zalihe zavisi od metode. Da biste nabavnu vrednost prodate robe i vrednost preostale zalihe videli po partijama, metodom koja prvo troši najstariju nabavku, koristite alat za FIFO obračun troška; alat iste partije poredi i sa metodom ponderisanog proseka. Koju metodu vrednovanja ćete primenjivati u zvaničnim knjigovodstvenim evidencijama, dogovorite sa svojim računovođom.
Nabavnu vrednost prodate robe i bruto dobit u Excelu možete pratiti tako što za svaki mesec otvorite po jedan red. U kolonu A upišite mesec, u B zalihu na početku perioda, u C nabavke, u D troškove nabavke, u E povraćaje i popuste, u F iznos popisa na kraju meseca, a u H neto prodaju:
G2 (satılan malın maliyeti): =B2+C2+D2-E2-F2 I2 (brüt kâr): =H2-G2 J2 (brüt kâr marjı): =EĞERHATA(I2/H2;0) B3 (sonraki ayın dönem başı): =F2
Prevucite G2, I2 i J2 naniže; kolonu J postavite na format procenta. Formula u B3 pretvara završnu zalihu svakog meseca u početnu zalihu narednog meseca — tako ručno upisujete samo početnu zalihu prvog meseca. U engleskom Excelu umesto naziva funkcije na lokalnom jeziku koristi se IFERROR, a umesto tačka-zareza zarez.
Ako kolonu nabavki želite da preuzmete iz drugog izvora, dobar izvor je mesečni zbir kategorije „Nabavka robe“ u šablonu za praćenje prihoda i rashoda; ako nabavke želite da vodite dokument po dokument, možete koristiti šablon za praćenje faktura.
Osnova neto nabavke je iznos faktura bez PDV-a za robu koju ste kupili radi prodaje u toku perioda. Roba vraćena dobavljaču i naknadno dobijeni popusti oduzimaju se od tog iznosa. Troškovi direktno vezani za nabavku, poput prevoza robe do vašeg magacina, obično se dodaju nabavnoj vrednosti; poslovni troškovi poput zakupa, struje i plata ne knjiže se u nabavnu vrednost prodate robe nego na zasebne stavke rashoda.
Koji trošak se dodaje nabavnoj vrednosti i koji se konti koriste pri knjiženju jeste računovodstvena odluka; razjasnite je sa svojim računovođom. Alat računa sa iznosima koje vi odredite.
Ova formula važi za trgovačku robu koju kupujete i prodajete u neizmenjenom obliku. Kod preduzeća koje kupuje sirovine i proizvodi, u nabavnu vrednost prodatih proizvoda pored sirovina ulaze i rad i proizvodni troškovi; taj obračun se ovim alatom ne radi.
Udeo nabavne vrednosti prodate robe u neto prodaji (u primeru 66,67%) pokazuje koliki deo prometa odlazi na samu robu; preostalih 33,33% mora da pokrije zakup, plate i ostale troškove i da ostavi dobit. Ako ovaj udeo iz perioda u period raste, to znači da nabavne cene rastu brže od prodajnih, da rastu rastur i gubici ili da je popis nepotpun.
Pri određivanju prodajne cene pojedinačnog artikla gledajte poslednju nabavnu cenu umesto proseka perioda: u alat za izračunavanje marže unesite poslednju nabavnu cenu i ciljanu maržu.
Nabavna vrednost prodate robe = zaliha na početku perioda + neto nabavke u periodu − zaliha na kraju perioda. Na primer, ako je na početku perioda zaliha 40.000 ₺, tokom perioda neto je kupljeno robe za 152.000 ₺, a popisom na kraju perioda ostalo je robe za 52.000 ₺, nabavna vrednost prodate robe je 40.000 + 152.000 − 52.000 = 140.000 ₺.
Zaliha na početku perioda + (nabavke + troškovi nabavke − povraćaji dobavljaču i popusti) − zaliha na kraju perioda. Izraz u zagradi je neto nabavka; zbir zalihe na početku perioda i neto nabavke naziva se roba raspoloživa za prodaju.
Ne. Nabavke su sva roba koju ste kupili tokom perioda; nabavna vrednost prodate robe je samo onaj deo koji je prodat. Roba koja ostane na polici prenosi se kao zaliha na kraju perioda u sledeći period i ulazi u njegov trošak.
Ne. Nabavke, povraćaji, zalihe u periodu i prodaja unose se u iznosima bez PDV-a; PDV se prati zasebno. Za dobijanje iznosa bez PDV-a možete koristiti alat za izračunavanje PDV-a.
Bruto dobit od prodaje = neto prodaja − nabavna vrednost prodate robe. Uz neto prodaju od 210.000 ₺ i nabavnu vrednost prodate robe od 140.000 ₺, bruto dobit je 70.000 ₺, a bruto marža 70.000 ÷ 210.000 = 33,33%. Poslovni troškovi poput zakupa i plata zatim se posebno oduzimaju od te dobiti.
Formula daje negativan trošak; to je uvek greška u podacima. Obično nije uneta neka faktura za nabavku, zaliha na početku perioda je upisana manja ili je pri popisu pogrešno pomnožena jedinična nabavna cena.
Da. Ista formula važi i za jedan artikal: vrednost zalihe tog artikla na početku perioda + neto nabavke tog artikla − vrednost zalihe na kraju perioda. Ako ste artikal kupovali po različitim cenama, alat za FIFO obračun troška računa nabavnu vrednost prodate robe po partijama.
Ne. Obračun se u potpunosti obavlja u vašem pregledaču; iznosi se ne šalju ni na jedan server.
Trošak prodate robe i preostala zaliha po metodu FIFO iz nabavnih partija sa različitim cenama; poređenje sa prosečnom ponderisanom cenom i LIFO.
Koliko puta godišnje se vaša zaliha obrne, za koliko dana se potroši i koliko je novca vezano u magacinu?
Upoređuje količinu u sistemu sa fizičkim popisom; automatski prikazuje manjak, višak i vrednost gubitka.
Prihode i rashode sabira po kategorijama; PDV, ukupan zbir i neto dobit/gubitak izračunava automatski.
Pojmovi koji se traže: obračun nabavne vrednosti prodate robekako se izračunava nabavna vrednost prodate robeformula nabavne vrednosti prodate robešta je nabavna vrednost prodate robetabela nabavne vrednosti prodate robenabavna vrednost prodate robe excelobračun bruto dobiti od prodaje
Poslednje ažuriranje: 5. oktobar 2026.