Obračun troška po FIFO metodu
Trošak prodate robe i preostala zaliha po metodu FIFO iz nabavnih partija sa različitim cenama; poređenje sa prosečnom ponderisanom cenom i LIFO.
Nabavna vrednost prodate robe je iznos koji ste platili za trgovačku robu prodatu u nekom periodu i računa se formulom: zaliha na početku perioda + neto nabavke u periodu − zaliha na kraju perioda. Neto nabavka se dobija kada se nabavnoj vrednosti dodaju troškovi nabavke poput prevoza, a oduzmu povraćaji dobavljaču i popusti. Ovaj alat istovremeno izračunava nabavnu vrednost prodate robe, vrednost robe raspoložive za prodaju, bruto dobit od prodaje, bruto maržu i obrt zaliha; svi iznosi se unose bez PDV-a.
Net alış = Dönem içi alışlar + Alış giderleri − Alış iadeleri ve iskontoları Satışa hazır mal = Dönem başı stok + Net alış Satılan malın maliyeti = Satışa hazır mal − Dönem sonu stok Brüt satış kârı = Net satışlar − Satılan malın maliyeti Brüt kâr marjı = Brüt satış kârı ÷ Net satışlar × 100 Stok devir hızı = Satılan malın maliyeti ÷ ((Dönem başı stok + Dönem sonu stok) ÷ 2)
Nabavna vrednost prodate robe (skraćeno NVPR) je nabavni trošak, a ne prodajna cena robe koju ste prodali u određenom periodu. To je prva stavka koja se oduzima od prometa pri obračunu dobiti: ako ste u mesecu prodali za 210.000 ₺, a ta roba vas je koštala 140.000 ₺, bruto dobit pre odbitka troškova poput zakupa i plata iznosi 70.000 ₺.
Zbir nabavki u periodu nije nabavna vrednost prodate robe. Ako ste tokom meseca kupili robu za 150.000 ₺, a deo je ostao na polici, preostali deo nije trošak ovog meseca nego zaliha koja se prenosi u sledeći. Zaliha na početku i na kraju perioda u formuli služe upravo da isprave tu razliku.
Market je tromesečje započeo sa zalihom od 40.000 ₺, tokom tromesečja kupio je robu za 150.000 ₺, za te nabavke platio 5.000 ₺ prevoza i vratio dobavljaču robu u vrednosti od 3.000 ₺. Popisom na kraju tromesečja na policama je utvrđena roba u vrednosti od 52.000 ₺. Neto prodaja iznosi 210.000 ₺.
| Stavka | Obračun | Iznos |
|---|---|---|
| Zaliha na početku perioda | 40.000 ₺ | |
| + Neto nabavka | 150.000 + 5.000 − 3.000 | 152.000 ₺ |
| = Roba raspoloživa za prodaju | 40.000 + 152.000 | 192.000 ₺ |
| − Zaliha na kraju perioda | popis | 52.000 ₺ |
| = Nabavna vrednost prodate robe | 192.000 − 52.000 | 140.000 ₺ |
| Bruto dobit od prodaje | 210.000 − 140.000 | 70.000 ₺ |
| Bruto marža | 70.000 ÷ 210.000 | %33,33 |
| Obrt zaliha | 140.000 ÷ ((40.000 + 52.000) ÷ 2) | 3,04 puta |
U tromesečju se zaliha obrnula 3,04 puta, odnosno roba na polici prodavala se u proseku za 30 dana. Da biste obrt videli na godišnjem ili mesečnom nivou i u danima, u alat za izračunavanje obrta zaliha unesite nabavnu vrednost prodate robe dobijenu na ovoj stranici.
Jedina stavka u formuli koja se ne može proceniti je zaliha na kraju perioda, a ona najviše utiče na rezultat: ako pri popisu upišete 5.000 ₺ robe manje, nabavna vrednost prodate robe ispadne 5.000 ₺ veća, a dobit 5.000 ₺ manja. Zaliha na kraju perioda dobija se tako što se količine utvrđene popisom poslednjeg dana perioda pomnože sa jediničnom nabavnom cenom i saberu. Za popis artikal po artikal pripremljen je šablon za popis magacina, a za potpisani zapisnik zapisnik o popisu zaliha.
Ako ste isti artikal tokom perioda kupovali po različitim cenama, „jedinična nabavna cena“ nije jedan broj, a vrednovanje preostale zalihe zavisi od metode. Da biste nabavnu vrednost prodate robe i vrednost preostale zalihe videli po partijama, metodom koja prvo troši najstariju nabavku, koristite alat za FIFO obračun troška; alat iste partije poredi i sa metodom ponderisanog proseka. Koju metodu vrednovanja ćete primenjivati u zvaničnim knjigovodstvenim evidencijama, dogovorite sa svojim računovođom.
Nabavnu vrednost prodate robe i bruto dobit u Excelu možete pratiti tako što za svaki mesec otvorite po jedan red. U kolonu A upišite mesec, u B zalihu na početku perioda, u C nabavke, u D troškove nabavke, u E povraćaje i popuste, u F iznos popisa na kraju meseca, a u H neto prodaju:
G2 (satılan malın maliyeti): =B2+C2+D2-E2-F2 I2 (brüt kâr): =H2-G2 J2 (brüt kâr marjı): =EĞERHATA(I2/H2;0) B3 (sonraki ayın dönem başı): =F2
Prevucite G2, I2 i J2 naniže; kolonu J postavite na format procenta. Formula u B3 pretvara završnu zalihu svakog meseca u početnu zalihu narednog meseca — tako ručno upisujete samo početnu zalihu prvog meseca. U engleskom Excelu umesto naziva funkcije na lokalnom jeziku koristi se IFERROR, a umesto tačka-zareza zarez.
Ako kolonu nabavki želite da preuzmete iz drugog izvora, dobar izvor je mesečni zbir kategorije „Nabavka robe“ u šablonu za praćenje prihoda i rashoda; ako nabavke želite da vodite dokument po dokument, možete koristiti šablon za praćenje faktura.
Osnova neto nabavke je iznos faktura bez PDV-a za robu koju ste kupili radi prodaje u toku perioda. Roba vraćena dobavljaču i naknadno dobijeni popusti oduzimaju se od tog iznosa. Troškovi direktno vezani za nabavku, poput prevoza robe do vašeg magacina, obično se dodaju nabavnoj vrednosti; poslovni troškovi poput zakupa, struje i plata ne knjiže se u nabavnu vrednost prodate robe nego na zasebne stavke rashoda.
Koji trošak se dodaje nabavnoj vrednosti i koji se konti koriste pri knjiženju jeste računovodstvena odluka; razjasnite je sa svojim računovođom. Alat računa sa iznosima koje vi odredite.
Ova formula važi za trgovačku robu koju kupujete i prodajete u neizmenjenom obliku. Kod preduzeća koje kupuje sirovine i proizvodi, u nabavnu vrednost prodatih proizvoda pored sirovina ulaze i rad i proizvodni troškovi; taj obračun se ovim alatom ne radi.
Udeo nabavne vrednosti prodate robe u neto prodaji (u primeru 66,67%) pokazuje koliki deo prometa odlazi na samu robu; preostalih 33,33% mora da pokrije zakup, plate i ostale troškove i da ostavi dobit. Ako ovaj udeo iz perioda u period raste, to znači da nabavne cene rastu brže od prodajnih, da rastu rastur i gubici ili da je popis nepotpun.
Pri određivanju prodajne cene pojedinačnog artikla gledajte poslednju nabavnu cenu umesto proseka perioda: u alat za izračunavanje marže unesite poslednju nabavnu cenu i ciljanu maržu.
Nabavna vrednost prodate robe = zaliha na početku perioda + neto nabavke u periodu − zaliha na kraju perioda. Na primer, ako je na početku perioda zaliha 40.000 ₺, tokom perioda neto je kupljeno robe za 152.000 ₺, a popisom na kraju perioda ostalo je robe za 52.000 ₺, nabavna vrednost prodate robe je 40.000 + 152.000 − 52.000 = 140.000 ₺.
Zaliha na početku perioda + (nabavke + troškovi nabavke − povraćaji dobavljaču i popusti) − zaliha na kraju perioda. Izraz u zagradi je neto nabavka; zbir zalihe na početku perioda i neto nabavke naziva se roba raspoloživa za prodaju.
Ne. Nabavke su sva roba koju ste kupili tokom perioda; nabavna vrednost prodate robe je samo onaj deo koji je prodat. Roba koja ostane na polici prenosi se kao zaliha na kraju perioda u sledeći period i ulazi u njegov trošak.
Ne. Nabavke, povraćaji, zalihe u periodu i prodaja unose se u iznosima bez PDV-a; PDV se prati zasebno. Za dobijanje iznosa bez PDV-a možete koristiti alat za izračunavanje PDV-a.
Bruto dobit od prodaje = neto prodaja − nabavna vrednost prodate robe. Uz neto prodaju od 210.000 ₺ i nabavnu vrednost prodate robe od 140.000 ₺, bruto dobit je 70.000 ₺, a bruto marža 70.000 ÷ 210.000 = 33,33%. Poslovni troškovi poput zakupa i plata zatim se posebno oduzimaju od te dobiti.
Formula daje negativan trošak; to je uvek greška u podacima. Obično nije uneta neka faktura za nabavku, zaliha na početku perioda je upisana manja ili je pri popisu pogrešno pomnožena jedinična nabavna cena.
Da. Ista formula važi i za jedan artikal: vrednost zalihe tog artikla na početku perioda + neto nabavke tog artikla − vrednost zalihe na kraju perioda. Ako ste artikal kupovali po različitim cenama, alat za FIFO obračun troška računa nabavnu vrednost prodate robe po partijama.
Ne. Obračun se u potpunosti obavlja u vašem pregledaču; iznosi se ne šalju ni na jedan server.
Trošak prodate robe i preostala zaliha po metodu FIFO iz nabavnih partija sa različitim cenama; poređenje sa prosečnom ponderisanom cenom i LIFO.
Koliko puta godišnje se vaša zaliha obrne, za koliko dana se potroši i koliko je novca vezano u magacinu?
Upoređuje količinu u sistemu sa fizičkim popisom; automatski prikazuje manjak, višak i vrednost gubitka.
Prihode i rashode sabira po kategorijama; PDV, ukupan zbir i neto dobit/gubitak izračunava automatski.
Poslednje ažuriranje: 5. oktobar 2026.