Izračun troška po FIFO metodi
Trošak prodane robe i preostala zaliha metodom FIFO iz nabavnih serija po različitim cijenama; usporedba s ponderiranim prosjekom i LIFO-om.
Nabavna vrijednost prodane robe je trošak nabave trgovačke robe koju ste prodali u razdoblju, a izračunava se formulom zaliha na početku razdoblja + neto nabava u razdoblju − zaliha na kraju razdoblja. Neto nabava dobiva se tako da se iznosu nabave dodaju troškovi nabave poput prijevoza, a oduzmu povrati dobavljaču i popusti. Ovaj alat zajedno izračunava nabavnu vrijednost prodane robe, iznos robe raspoložive za prodaju, bruto dobit od prodaje, bruto maržu i koeficijent obrtaja zaliha; svi se iznosi unose bez PDV-a.
Net alış = Dönem içi alışlar + Alış giderleri − Alış iadeleri ve iskontoları Satışa hazır mal = Dönem başı stok + Net alış Satılan malın maliyeti = Satışa hazır mal − Dönem sonu stok Brüt satış kârı = Net satışlar − Satılan malın maliyeti Brüt kâr marjı = Brüt satış kârı ÷ Net satışlar × 100 Stok devir hızı = Satılan malın maliyeti ÷ ((Dönem başı stok + Dönem sonu stok) ÷ 2)
Nabavna vrijednost prodane robe (skraćeno NVPR) je nabavni trošak, a ne prodajna cijena robe koju ste prodali u razdoblju. To je prva stavka koja se u obračunu dobiti oduzima od prometa: ako ste u mjesecu prodali za 210.000 €, a prodanu robu kupili za 140.000 €, vaša bruto dobit prije odbitka troškova poput najma i plaća iznosi 70.000 €.
Zbroj nabave u razdoblju nije nabavna vrijednost prodane robe. Ako ste tijekom mjeseca kupili robe za 150.000 €, a dio ostao na polici, preostali dio nije trošak ovog mjeseca nego zaliha koja se prenosi u sljedeći. Zaliha na početku i na kraju razdoblja u formuli služe upravo za ispravak te razlike.
Trgovina je u tromjesečje ušla sa zalihom od 40.000 €, tijekom tromjesečja kupila robe za 150.000 €, za tu je nabavu platila 5.000 € prijevoza i vratila dobavljaču robu od 3.000 €. Popis na kraju tromjesečja pokazao je robe na polici za 52.000 €. Neto prodaja iznosi 210.000 €.
| Stavka | Izračun | Iznos |
|---|---|---|
| Zaliha na početku razdoblja | 40.000 € | |
| + Neto nabava | 150.000 + 5.000 − 3.000 | 152.000 € |
| = Roba raspoloživa za prodaju | 40.000 + 152.000 | 192.000 € |
| − Zaliha na kraju razdoblja | popis | 52.000 € |
| = Nabavna vrijednost prodane robe | 192.000 − 52.000 | 140.000 € |
| Bruto dobit od prodaje | 210.000 − 140.000 | 70.000 € |
| Bruto marža | 70.000 ÷ 210.000 | %33,33 |
| Obrtaj zaliha | 140.000 ÷ ((40.000 + 52.000) ÷ 2) | 3,04 puta |
U tromjesečju se zaliha obrnula 3,04 puta, što znači da je roba na polici u prosjeku prodana u roku od 30 dana. Da biste obrtaj vidjeli na godišnjoj ili mjesečnoj razini i u danima, u alat za izračun obrtaja zaliha unesite nabavnu vrijednost prodane robe koju ste dobili na ovoj stranici.
Jedina stavka formule koja se ne može procijeniti je zaliha na kraju razdoblja, a ona najviše utječe na rezultat: ako pri popisu zapišete 5.000 € robe manje, nabavna vrijednost prodane robe ispast će 5.000 € veća, a dobit 5.000 € manja. Zaliha na kraju razdoblja dobiva se tako da se količine utvrđene popisom zadnjeg dana razdoblja pomnože s jediničnom nabavnom cijenom i zbroje. Za unos popisa proizvod po proizvod pripremljen je predložak za popis skladišta, a za potpisani zapisnik zapisnik o popisu zaliha.
Ako ste isti proizvod tijekom razdoblja kupovali po različitim cijenama, „jedinična nabavna cijena“ nije jedan broj, a po kojoj će se cijeni vrednovati preostala zaliha ovisi o metodi. Da biste nabavnu vrijednost prodane robe i vrijednost preostale zalihe vidjeli po serijama, metodom koja kreće od najstarije nabave, upotrijebite alat za izračun FIFO troška; alat iste serije uspoređuje i s metodom ponderiranog prosjeka. Koju ćete metodu vrednovanja koristiti u službenim knjigovodstvenim evidencijama, odredite s računovođom.
Otvaranjem jednog retka za svaki mjesec nabavnu vrijednost prodane robe i bruto dobit možete pratiti u Excelu. U stupac A upišite mjesec, u B zalihu na početku razdoblja, u C nabavu, u D troškove nabave, u E povrate i popuste, u F iznos popisa na kraju mjeseca, u H neto prodaju:
G2 (satılan malın maliyeti): =B2+C2+D2-E2-F2 I2 (brüt kâr): =H2-G2 J2 (brüt kâr marjı): =EĞERHATA(I2/H2;0) B3 (sonraki ayın dönem başı): =F2
Povucite G2, I2 i J2 prema dolje; stupac J postavite na format postotka. Formula u B3 pretvara završnu zalihu svakog mjeseca u početnu zalihu sljedećeg — tako ručno upisujete samo početnu zalihu prvog mjeseca. U engleskom Excelu umjesto AKOGREŠKA koristi se IFERROR, a umjesto točke sa zarezom zarez.
Ako stupac nabave želite zbrajati s drugog mjesta, dobar je izvor mjesečni zbroj kategorije „Nabava robe“ u predlošku za praćenje prihoda i rashoda; za vođenje nabave dokument po dokument može poslužiti predložak za praćenje računa.
Osnovica neto nabave je iznos računa bez PDV-a za robu koju ste u razdoblju kupili radi prodaje. Roba koju ste vratili dobavljaču i popusti koje ste naknadno dobili oduzimaju se od tog iznosa. Troškovi izravno povezani s nabavom, poput prijevoza za dovoz robe u skladište, obično se dodaju nabavnoj vrijednosti; poslovni troškovi poput najma, struje i plaća ne upisuju se u nabavnu vrijednost prodane robe, nego u zasebne stavke troškova.
Koji se trošak dodaje nabavnoj vrijednosti i koji se računi koriste pri knjiženju računovodstvena je odluka; razjasnite je s računovođom. Alat računa s iznosima koje vi odredite.
Ova formula vrijedi za trgovačku robu koju kupujete i prodajete u neizmijenjenom obliku. U poduzeću koje kupuje sirovine i proizvodi, u troškove prodanih gotovih proizvoda osim sirovina ulaze i rad te proizvodni troškovi; taj se izračun ovim alatom ne radi.
Omjer nabavne vrijednosti prodane robe i neto prodaje (u primjeru 66,67 %) pokazuje koliki dio prometa odlazi na samu robu; preostalih 33,33 % mora pokriti najam, plaće i druge troškove te ostaviti dobit. Ako ovaj omjer iz razdoblja u razdoblje raste, ili vaše nabavne cijene rastu brže od prodajnih, ili rastu rasip i gubici, ili je popis ispao manjkav.
Pri određivanju prodajne cijene jednog proizvoda umjesto prosjeka razdoblja gledajte posljednju nabavnu cijenu: u alat za izračun marže unesite posljednju nabavnu cijenu i ciljanu maržu.
Nabavna vrijednost prodane robe = zaliha na početku razdoblja + neto nabava u razdoblju − zaliha na kraju razdoblja. Na primjer, ako je na početku razdoblja zaliha 40.000 €, u razdoblju je neto kupljeno robe za 152.000 €, a popis na kraju razdoblja pokazuje robe za 52.000 €, nabavna vrijednost prodane robe iznosi 40.000 + 152.000 − 52.000 = 140.000 €.
Zaliha na početku razdoblja + (nabava + troškovi nabave − povrati i popusti u nabavi) − zaliha na kraju razdoblja. Ono u zagradi je neto nabava; zbroj zalihe na početku razdoblja i neto nabave naziva se roba raspoloživa za prodaju.
Ne. Nabava je sva roba koju ste kupili u razdoblju; nabavna vrijednost prodane robe je samo njezin prodani dio. Roba koja ostane na polici prenosi se kao zaliha na kraju razdoblja u sljedeće razdoblje i ulazi u njegov trošak.
Ne. Nabava, povrati, zalihe razdoblja i prodaja unose se u iznosima bez PDV-a; PDV se prati zasebno. Za dobivanje iznosa bez PDV-a možete koristiti alat za izračun PDV-a.
Bruto dobit od prodaje = neto prodaja − nabavna vrijednost prodane robe. Uz neto prodaju od 210.000 € i nabavnu vrijednost prodane robe od 140.000 € bruto dobit je 70.000 €, a bruto marža 70.000 ÷ 210.000 = 33,33 %. Poslovni troškovi poput najma i plaća oduzimaju se od te dobiti zasebno.
Formula daje negativan trošak; to je uvijek pogreška u podacima. Obično nije unesen neki račun za nabavu, zaliha na početku razdoblja je krivo upisana ili je pri popisu jedinična nabavna cijena pogrešno pomnožena.
Da. Ista formula vrijedi i za jedan proizvod: vrijednost zalihe tog proizvoda na početku razdoblja + neto nabava za taj proizvod − vrijednost zalihe na kraju razdoblja. Ako ste proizvod kupovali po različitim cijenama, alat za izračun FIFO troška računa prodanu nabavnu vrijednost po serijama.
Ne. Izračun se u cijelosti odvija u vašem pregledniku; iznosi se ne šalju ni na jedan poslužitelj.
Trošak prodane robe i preostala zaliha metodom FIFO iz nabavnih serija po različitim cijenama; usporedba s ponderiranim prosjekom i LIFO-om.
Koliko se puta godišnje vaša zaliha obrne, za koliko dana se potroši i koliko je novca vezano u skladištu?
Uspoređuje količinu u sustavu s fizičkim popisom; automatski izvještava o manjku, višku i iznosu gubitka.
Zbraja prihode i rashode po kategorijama; PDV, ukupni zbroj i neto dobit/gubitak izračunava automatski.
Zadnje ažuriranje: 5. listopada 2026.